Daljnsko jahanje

daljinsko 2
POGLEDAJTE SVE AKTUELNOSTI za daljinsko jahanje

Daljinsko jahanje (Endurance) predstavlja takmičenje u izdržljivosti konja i jahača na kome se testira usklađenost brzine i izdržljivosti. Istovremeno se  utvrđuje  takmičarevo poznavanje tempa, način kretanja i sposobnosti u trci tipa „Cross-country”, dužine staze od 40 od 80 km , odnosno od 80 do 160 km.

Daljinsko jahanje, kao organizovana aktivnost, razvilo se prvo u SAD po uzoru na evropsku vojnu konjicu . Smatra se da je postalo sportska disciplina 1950. godine, a u Evropi je počelo da se razvija od 1960. godine.

Takmičenje u daljinskom jahanju trebalo bi da utvrdi takmičarevo poznavanje tempa, načina kretanja i sposobnosti njegovog konja u trci tipa „Cross-country”. Rezultati koje konj pokazuje na različitim terenima, preko prirodnih prepreka, značajni su za određivanje sposobnosti takmičara i konja.

Na takmičenjima u izdržljivosti konja i jahača u daljinskom jahanju najbolje rezultate postizala su grla rase „Equus”.

Takmičenje se sastoji od više etapa. Na kraju svake etape, i to ne duže od 40 km, mora postojati obavezan odmor predviđen za veterinarski pregled i kontrolu.

Nakon savladane etape, jahač ima, u zavisnosti od dužine trke, 20-30 minuta da prijavi merenje pulsa konja, koji ne sme da pređe više od 64 otkucaja u minuti, takođe u zavisnosti od dužine trke. Takmičar ima mogućnost da tri puta prijavi merenje pulsa konja, a ukoliko se ne spusti ispod propisane gornje granice sledi diskvalifikacija.

U programu takmičenja moraju se jasno navesti tip terena i visinske razlike. Na stazi ne bi trebalo da bude više od 10% puta sa tvrdom podlogom. Takođe, najnaporniji deo staze ne treba da bude neposredno pred kraj trke.

Najveći posao oko organizacije takmičenja predstavlja određivanje i obeležavanje staze. Staza mora biti precizno obeležena, kako jahač ne bi imao dilemu kuda treba da se kreće. Preporučljivo je da se koriste jasno uočljive strelice ; postavljaju se tako da crveno obeležene strelice budu sa desne, a bele sa leve strane takmičara koji prolazi pored njih. Kako bi se sprečilo skraćivanje staze, na svim kritičnim mestima treba postaviti stjuarte koji će nadgledati poštovanje kretanja po obaveznoj stazi.

Hazardi moraju, što je moguće više, ostati u prirodnom obliku. U slučaju da konj odbija da pređe hazard, mora se obezbediti alternativna ruta koja ne sme produžiti stazu za više od 500 m. Određeno je da minimalno opterećenje konja, težina jahača i opreme bude do 70 kg.

Trening jahača i konja koji moraju da funkcionišu kao tim veoma je kompleksan. Pošto se trka odvija u prirodi, jahač i konj moraju da budu spremni na sva iznenađenja do kojih može doći.

Reakcije konja i jahača moraju da budu usklađene pa je neophodno međusobno poverenje i razumevanje, što se postiže samo dugotrajnim radom. Ipak, neke situacije ne mogu da se predvide ; svaka trka je novi izazov jer nijedna staza nije ista. Usklađenost tima dolazi do izražaja baš u nepredviđenim situacijama kao što su pljuskovi, grmljavine, munje, jak vetar, rojevi insekata i druge nepogodnosti. Stoga samo vrhunski jahači uspevaju da se vrate u ritam trke.  Pošto je zdravlje konja je na prvom mestu, vrlo je važna procena jahača. Naime, takmičar treba da oseti trenutak kada treba da siđe sa konja, korača pored njega, odmori ga i ohrabi kako bi uspešno nastavili trku, koja ponekad traje i duže od 9 sati.

ODBOR ZA DISCIPLINU: DALJINSKO JAHANJE

Marina Gunjača, predsednica odbora

Stanko Božinović

Aleksandar  Milenković

PRAVILNICI

PRAVILNIK O ORGANIZACIJI I IZVOĐENjU KONjIČKIH TAKMIČENjA U DALjINSKOM JAHANjU - ENDURANCE

IZMENE I DOPUNE - rangiranje DALJINSKO JAHANJE

PRAVILNIK O RANGIRANJU USPEŠNOSTI U KONJIČKOM SPORTU ZA DISCIPLINU DALJINSKO JAHANJE